Kada se pojavi fotografija izgubljene Rafaelove slike, “Portret mladića”, za koju se vjerovalo da je uništena u Drugom svjetskom ratu, u svijetu povjesničara umjetnosti nastane kaos, ali fotografija isto tako probudi maštu trgovaca umjetnina na crnom tržištu. Istovremeno, poljska vlada želi da joj se slika vrati i angažira dr. Zofiju Lorentz, kojoj na raspolaganje stavi tim stručnjaka i operativaca, sa samo jednim ciljem: povratak neoštećena Rafaelova djela. Njezin tim, u koji su uključeni i bogati aristokrat kojeg se obitelj odrekla te jedan od najvještijih kradljivaca umjetnina na svijetu, uskoro će saznati da su skupa s Rafelovom slikom skrivene i tajne zbog kojih će se svi naći u nezamislivoj opasnosti.
Od izolirana bogataškog imanja u New Yorku, preko poljskih Tatri do ledene divljine Skandinavije, tim doktorice Lorentz slijedit će trag Rafaelova djela – sve do klopke koja je ujedno i sama po sebi zastrašujuće remek-djelo.
“Zaštitari su pošli provjeriti nezatvoren prozor tri ulice dalje. Mir.
Nadzorne kamere postavljene u prozore kuće koju su unajmili pokazivale su da je kod njih na prilazu i u vrtu također mirno. Okolica je spavala čvrstim snom bogataša koji su se obogatili na tuđi račun. Mir.
Samo je u trećem planu žmirkala pokvarena ulična lampa. Unatoč tome, nemir je rastao. Provjerio je sve još jednom. I zamro. Zurio je u treperavu svjetiljku kao začaran. Jer se u njezinu žmirkanju ponavljao uzorak. Nagonski, počeo je bljeskove prevoditi u Morseovu abecedu. T, A, B, O, R, T, A, B, O, R, T… Tabor? Nije to imalo nikakva smisla, izgleda da mu je suđeno da poludi pod stare dane, prima poruke od pokvarene ulične svjetiljke.
A onda je shvatio. Nije TABOR, nego ABORT, jedna od temeljnih zapovijedi NATO-a, zapovijed obustave svih djelovanja.
Netko ih upozorava.
Posegnuo je za mobitelom, nadajući se da nije prekasno.”