Uzroci i rasap Jugoslavije

Povijest ne kazuje jedino prošlost, već sadrži i činjenice koje nesvjesno nosimo u sebi.
Filip Ćorlukić na jednostavan i čitljiv način piše povijest, promišljajući je kao motritelj proživljene prošlosti.

Sanja Janušić, urednica
U esejističkoj, sintetiziranoj formi, sa zanimljivim usporedbama i asocijacijama o povijesnim zbivanjima, ne ulazeći u detaljne analize, Ćorlukić disciplinirano prati, u prvom redu politička događanja u Karađorđevićevoj Jugoslaviji, izbijanje rata, raspad Jugoslavije, uspostavu NDH, pojavu partizanskog pokreta. Dotiče, u historiografiji još uvijek aktualno, pitanje je li ustaški zločin prema srpskom stanovništvu prethodio pobuni (ustanku) ili su se represija i zločin dogodili kao odgovor na pobunu i zločine sa srpske strane. Na temelju pokolja muslimanskoga stanovništva “s lijeve strane Drine” i prije proglašenja NDH, priklanja se onim autorima koji zastupaju gledište da su ustaški zločini (ne opravdavajući ih) bili posljedica srpske pobune protiv države.

Posebice Ćorlukić poručuje: pomiriti se s vlastitom prošlošću i izvući povijest iz ideoloških okvira jedan je od uvjeta za uspješan iskorak prema modernom društvu.

Radi se u najmanju ruku o zanimljivom i, po mnogo čemu, originalnom promišljanju o uzrocima propasti Jugoslavije.

dr. sc. Štipan Trogrlić